Blagovijest - Navještenje Gospodinovo

Crkva slavi blagdan Blagovijesti koji je od starine dobio ime Navještenje (lat. Annuntiatio). On govori o događaju kada je Božji glasnik, anđeo Gabrijel navijestio Djevici Mariji da će začeti i roditi Sina Božjega. Za blagdan što ga slavimo moramo reći da je ujedno Gospodnji i marijanski blagdan. Marija je naime, toga dana začela, a Isus je začet. Odnosi se na oboje , pa otuda i dva naziva - Navještenje Gospodnje (mislimo na Krista) ili Blagovijest (mislimo na Mariju). Blagdan slavimo 25. ožujka, a to je točno devet mjeseci prije Božića. Budući da na Božić slavimo Isusov rođendan, očito je da to što slavimo devet mjeseci prije, jest Njegovo začeće, početak njegova ljudskog života u utrobi njegove Majke. Blagdan baš nije sretno liturgijski riješen jer gotovo uvijek pada u korizmenom vremenu. Po svojem značenju i sadržaju više bi odgovarao vremenu došašća. Izvještaj o tom izvanrednom zahvatu u povijest čovječanstva i život nazaretske Djevice donosi nam Evanđelje sv. Luke 1,26 – 38.
26U šestome mjesecu posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret 27k djevici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija. 28Anđeo uđe k njoj i reče: "Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!" 29Na tu se riječ ona smete i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav. 30No anđeo joj reče: "Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. 31Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus. 32On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, 33i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja."34Nato će Marija anđelu: "Kako će to biti kad ja muža ne poznajem?" 35Anđeo joj odgovori: "Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji. 36A evo tvoje rođakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zače sina. I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo je već šesti mjesec. 37Ta Bogu ništa nije nemoguće!" 38Nato Marija reče: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!" I anđeo otiđe od nje.
Ovaj izvještaj pronaći ćemo u Lukinom Evanđelju kojega on iznosi s gledišta Marije, dok taj isti zahvat evanđelista Matej iznosi s gledišta Josipa. Oba evanđelista žele naglasiti da je Isus čovjek ali i Bog tj. Bog koji postaje čovjek. Njegovo je začeće čudesno, po Duhu Svetom. Tu spoznaju moraju proživjeti i Marija i Josip. Isus jest sin Marije ali je i Sin Božji.
Riječi Božjega glasnika u događaju Navještenja rado se spominjemo dok izgovaramo molitvu Anđeo Gospodnji. Svakog dana ujutro, u podne i navečer sa svih tornjeva katoličkih crkvi zvona nas pozivaju da pozdravimo Gospu. Možda je ovdje zgodno napomenuti da je zvonjavu odredio papa Kalist III. Bilo je to u znak zahvalnosti što su god. 1456. kršćanski vojnici koje je predvodio vojvoda Janko Hunjadi (u narodnim pjesmama prozvan Sibinjanin Janko), a hrabrio franjevac sv. Ivan Kapistran, obranili Beograd od Turaka.
U Blagovijesti dobro osjećamo da to bijaše odlučujući čas za sve ljude : Bog je došao među nas i Marija bijaše tu, da primi Boga, koji postade čovjek u naše ime. Ne zaboravimo, sam Bog dao je Mariji posebno mjesto, izabravši je za Majku Isusu, a Gospodin Isus opet ju daje i nama za Majku našu.