Korizma cijela puna dobrih djela

Svestrana aktivnost vjernika tijekom Korizme očituje se u tri smjera: duhovni napredak vjernika, unapređivanje bratske ljubavi među vjernicima, te na poseban način odricanje.
Sukladno tim osobitim korizmenim aktivnostima, vjernik se treba tijekom korizme češće povući iz briga i poslova u samoga sebe, kako bi promislio o divnim Božjim djelima i tako mogao napredovati u mudrosti i poznavanju Boga po vjeri i ljubavi prema najvišem Dobru. U molitvi treba ispitivati samoga sebe, upoznati ono što ga odvodi od Boga i to odstraniti. No, molitva će biti u ovo doba mnogo uspješnija ako se tome pridodaju djela odricanja i milosrđa. Druga važna oznaka korizme je unapređivanjebratske ljubavi. Ono biva prije svega opraštanjem.
Ovaj zahtjev proizlazi iz molitve Očenaša, jer smo pozvani praštati, kako bi nama bilo oprošteno i podjeljivati onu milost stoje i sami molimo. Korizma nas poziva da opraštanje nije nikakvo poniženje, naprotiv, ono združuje čovjeka s neizrecivom Božjom ljubavlju. Ne zaboravimo i neizostavnu poveznicu bratske ljubavi i odricanja, a to je post, kao treća važna oznaka korizme. Ne posti se tijekom Korizme zbog zdravstvenih razloga, ne bi li se skinuli suvišni kilogrami tjelesne težine, niti zbog gramzljivosti, da bi se nešto uštedjelo, nego ono što uskraćujemo sebi treba darovati potrebnima. Bez unutarnjeg elementa obraćenja i ljubavi post ne znači ništa. Bit našega posta nije u samom suzdržavanju od hrane, i ne koristi uskraćivati tijelu hranu ako srce ne ostavi nepravde i ako se jezik ne uzdrži od pogrde, opominje sv. Leon u svojim korizmenim propovijedima.
Četrdesetodnevno odricanje znači nasljedovanje Krista u njegovu postu. Još više, ono znači sudjelovanje kršćana u Kristovoj muci i smrti, da bi s njime uskrsnuli. Naše korizmeno odricanje koje je usmjereno na dobro bližnjega znak je našeg unutarnjeg suobličenja Kristu.

vlč.  Damir Ocvirk