Biblija ili Sveto Pismo

Biblija ili Sveto Pismo, za nas kršćane, je sveta knjiga. Ona se sastoji od dva dijela, Starog zavjeta i Novog zavjeta. Stari zavjet započinje s opisom postanka svijeta i čovjeka, sa stvaranjem, a završava s Kristovim rođenjem. Novi zavjet započinje s Isusom Kristom. Život i nauk Isusov sadržani su u prve četiri knjige Novog zavjeta koje zovemo Evanđelja, a napisali su ih evanđelisti Matej, Marko, Luka i Ivan. Biblija je, zapravo, zbirka knjiga. Stari zavjet ima 44/46 knjiga, a Novi zavjet 27. Biblija ima ukupno71/73/knjige. Bibliju nije napisao jedan čovjek, nego više ljudi kroz duži vremenski period. Naime, Biblija je pisana u razdoblju od 1300. godina prije Krista (stara era), pa do 100. godine poslije Krista (nova era). Pisci pojedinih knjiga bili su božji izabranici, nadahnuti Duhom Svetim. Zato je Biblija božje djelo. Ona je sveta, nadahnuta, bogoduha knjiga. Mi smijemo reći: autor Biblije je Bog, ali preko čovjeka-pisca koji prenosi božju poruku ljudima. Kažemo, Biblija je zapisana riječ Božja upućena čovjeku. Na našim liturgijskim slavljima svako čitanje, svaki navještaj biblijskog teksta završava s Riječ je Gospodnja. U Bibliji je sadržano sve što Bog otkriva o sebi i što govori o čovjeku, a važno je za nas i naše spasenje. Ona opisuje povijest spasenja.
Ime Biblija dolazi od feničkog grada Biblos (današnji Đžebal), mjestu koji se nalazi 30 km južno od Bejruta. Ovaj je grad bio središte proizvodnje i trgovine pisaćeg materijala, između ostalog papirusa, svitaka. Grci su pisane listove, svitke, nazivali prema ovom gradu he biblos ili to biblion. Budući da je tekst Svetog Pisma zabilježen na takvim papirusima, svicima, Biblija je po njima dobila ime. Izvorni tekst Biblije ili Svetog Pisma napisan je na armenskom, hebrejskom i grčkom jeziku. Prvi prijevod Biblije i to na latinski jezik nastaje 400. godina poslije Krista (nove ere), a načinio ga je sv. Jeronim porijeklom iz Dalmacije. Ta Biblija zove se Vulgata. Kasnije je Biblija prevedena na 1557 jezika, a to je 95% kojima govori cjelokupno čovječanstvo. Bez Biblije ne možemo zamisliti našu povijest, kulturu, civilizaciju i ono najvažnije naš vjeru. Iz Biblije je u naš govor ušlo oko15000 izričaja. Ona je nadahnula mnoge umjetnike, pisce, slikare i kipare, arhitekte, glazbenike,…. Obogatila je naše živote i svima donijela nadu i spas. Ona je namijenjena svakome čovjeku.
Ipak Bibliju treba dobro poznavati i ispravno je tumačiti. U tome nam pomaže cijeli tim stručnjaka, bibličara koji se bave njezinim proučavanjem. Osim znanja jezika, potrebno je poznavati prilike, povijesne okolnosti u kojima je nastojala pojedina knjiga, običaje, kulturu i način razmišljanja iz vremena biblijskog pisca. Tekstove ne možemo uzimati u svemu doslovno, nego ih proučavati kroz određene književne vrste te tako iščitati izvornu poruku koja nam se navještava. Sv. Jeronim je zapisao da je ˝bez vodiča i putokaza nemoguć pristup Svetom Pismu˝. Sv. Bonaventura pak veli da je ˝Sveto Pismo kao prekrasna šuma. Ona privlači. U njoj se ugodnije i zdravije živi ali treba vodiča da se u njoj ne izgubimo.˝. Taj mjerodavni tumač jest Crkva tj. crkveno učiteljstvo (papa i biskupi sjedinjeni s njima), koje nam pomaže ispravno razumjeti i protumačiti izvornu poruku koja nam je upućena.

vlč. Dubravko Lauš