Kolede - Božićne čestitarske pjesme

U prošlosti je tijekom božićnog razdoblja u seoskim zajednicama bio čest običaj koleda. Tako su se nazivali veseli ophodi grupa muškaraca ili djece koji su obilazili kuće i pjesmom - koledom - čestitali Božić te za to bili darivani. Danas je taj običaj najbolje očuvan u Dalmaciji, osobito na dubrovačkom području. Svake godine na Badnjak i Staru Godinu folklorni ansambl "Linđo" pjevaju "kolende" pred dubrovačkom gradskom vijećnicom, a u to se vrijeme i u svim kućama i na ulicama mogu čuti pjesme koje najavljuju Božić.
Koledanje nije uvijek vezano uz sam Badnjak, već se javlja i na Božić, Novu Godinu te Sveta tri kralja. Tada se čestitari, najčešće muškarci okupe i kreću od kuće do kuće čestitati Božić. Tom prilikom su uvijek darivani jelom, pićem i novcem, što naknadno međusobno podijele.
O porijeklu i nazivu koleda postoje različita mišljenja: neki smatraju da su stari Slaveni na ova područja donijeli taj običaj sa sobom. Drugi pak smatraju da su kolede preuzete od starih Rimljana kojima je naziv "kalende" označavao prvi dan u mjesecu. Tako su januarske kalende bile i prvi dan godine kada su se izvodili novogodišnji obredni ophodi.
Ovaj je običaj u Dubrovniku poznat još u 13. stoljeću jer se već 1272. godine spominje u dubrovačkom Statutu, a otada se održao i živi još i danas.
Tekstovi koleda raznoliki su od mjesta do mjesta, no svima je zajednička čestitarska uloga kojima svim ukućanima žele sretan Božić i nadolazeću godinu.

Dobar večer, 'ko j' u kući,
Pomog'o vas Svemogući.
Odje, odje, na zdravlje van
Badnja večer dodje
Došli smo van kolendati,
Badnju večer čestitati.
Mi smo došli s vrh Konala
U karoci od gospara.
Otvarajte škafetine,
Dajte nama beškotine.
Dajte nama bar rogača,
Da nam grla budu jača.
Ne bojte se da smo p'jani
Jer je Vlaho Slijepi s nami.
Neće gospođa neharna biti,
Kolendarima ne udijeliti.

(ulomak starije verzije dubrovačke "kolende")

Mirela Ramić