Pisanica

Pisanica, bojano ili "šarano" jaje jedan je od najočitijih simbola Uskrsa. Već u 5. stoljeću sveti Augustin spominje simboliku jajeta – ono u sebi krije duboki božanski smisao, jer izlazak pileta iz ljuske simbolizira novi život, Uskrsnuće i izlazak Isusa Krista iz groba. No, tek u srednjem vijeku, oko 1000. godine počeo se širiti običaj izmjeničnog darivanja jajeta među kršćanima o blagdanu Uskrsa.
Da je uistinu riječ o vrlo staroj tradiciji dokazuju i obojene olupine jaja nađene u starim germanskim grobovima, kao i nalazi glinenih jaja ukrašenih emajlom u boji u skandinavskim i slavenskim grobovima.
Običaj bojenja, "pisanja" ili "šaranja" jaja te njihiva darivanja o Uskrsu posebno se razvio na selu. Što se više običaj počeo ukorijenjivati to su i pisanice počele bivati sve ljepši i draži dar, pa su se ljudi počeli domišljati i sve ljepšim i kompliciranijim tehnikama ukrašavanja. Iz sela se običaj ubrzo proširio i u gradove, gdje je pomalo počeo mijenjati oblik. Naime, građanstvo, obrtnici, plemići, pa i vladari, želeći se razlikovati od seljaka umjesto običnih kokošjih jaja davali su izrađivati jaja od zlata i srebra i ukrašavati dragocjenim kamenjem.
U hrvatskoj soekoj tradiciji "šaranje" ili "pisanje" uskršnjih jaja zauzimalo je vrlo važno mjesto, a i danas je tome tako. Nekoliko je uobičajenih tehnika bojenja pisanica. Razni ukrasi, biljni i geometrijski oblici, srca i razne poruke dobrih želja najčešće se izvode vrućim voskom kojim se "šara" ili "piše" po kuhanom jajetu (u okolici Dubrovnika poznato kao "penganje"). Ponegdje se pak ti ukrasi grebu u ljusci iglom ili šilom. U prošlosti su se boje dobivale prirodnim putem, što je bila i neka vrst umijeća koje je oduzimalo i po nekoliko sati. Najčešća boja je bila crvena u nekoliko nijansi za koju se u narodu oduvijek vjerovalo da ima zaštitnička, dobra svojstva. Uz nju još se javljaju smeđkasta, crna i žuta boja. Boje su se dobivale od raznih biljaka: crvena od korijena broćike, žuta i smeđa od olupina luka i kore divlje jabuke, crna od johine kore a plavo – ljubičasta od kuhanih ljubica. Danas se mjesto tradicionalnih boja zauzele industrijske, sintetske boje intenzivnih nijansi, no zadnjih je godina sve veći povratak tradiciji.
Pisanice su vrlo omiljene, kako među djecom tako i među odraslima te su vrlo rado darivane i primane. Osim darivanja, vrlo je rašireno i tucanje jajima. Taj je običaj raširen posvuda u Europi, a o njegovoj popularnosti u starom Zagrebu svjedoče i povijesne isprave iz 14. stoljeća gdje se spominje kako su se datumi poslije uskrsa računali baš po tome tucanju, za što je postojao i latinski izraz "post concussionem ovorum", poslije tucanja jaja.
I danas je pisanica jedan od simbola Uskrsa, znak novog života, te vrlo rado darivana i primana na dar. Sjetimo se toga i darujmo je od srca najbližima.

 

Mirela Ramić